NOVA BIOANALITIČKA RJEŠENJA ZA PERSONALIZACIJU TERAPIJE RAKA DOJKE

Naziv projekta: Nova bioanalitička rješenja za personalizaciju terapije raka dojke

Akronim: OncoBioAnalytics

Broj projekta: UIP-2019-04-8461

Trajanje projekta: 01.03.2020. - 28.02.2025.

Voditelj: doc. dr. sc. Miranda Sertić

Suradnici na projektu:

dr. sc. Slaven Crnković, Medical University of Graz

dr. sc. Hrvoje Rimac, Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet

dr. sc. Tajana Silovski, Klinički bolnički centar Zagreb

doktorand (bit će imenovan naknadno)

Sažetak

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor u žena, od kojeg će oboljeti svaka osma žena. Gotovo 80% slučajeva raka dojke pozitivno je na hormonske receptore (HR+) i liječi se endokrinom terapijom. Nedavno je uvedena kombinacija endokrine (inhibitori aromataze anastrozol ili letrozol; antiestrogen fulvestrant) i ciljane terapije (inhibitori CDK4/6 palbociclib i ribociclib) za liječenje metastatskog raka dojke podtipa HR+, HER2- (receptor humanog epidermalnog faktora rasta 2).Kako bi se postigli bolji ishodi terapije i smanjile neželjene nuspojave, potreban je personalizirani pristup liječenju u svakodnevnoj kliničkoj praksi, čemu mogu značajno pridonijeti pouzdane i točne analitičke metode za terapijsko praćenje (TDM) onkoloških lijekova.Cilj ovog istraživanja je predložiti nove, osjetljive i selektivne bioanalitičke metode koji će poslužiti kao platforma za personalizirani pristup liječenju raka dojke. Naglasak će biti na novoodobrenim lijekovima, palbociklibu i ribociklibu, koji se primjenjuju zajedno s inhibitorima aromataze ili s fulvestrantom. Također će se provesti farmakokinetička i metabolička ispitivanja.Predložene nove analitičke metode koristit će se za praćenje koncentracije odabranih lijekova u plazmi. Bit će razvijene sofisticirane metode tekućinske kromatografije povezane s masenom spektrometrijom (HPLC-MS). Kao alternativa skupoj i složenoj HPLC-MS tehnici bit će razvijena robustna i potpuno automatizirana tehnika kapilarne elektroforeze (CE). CE ima veliki potencijal za primjenu u kliničkoj praksi zbog jednostavnosti i automatiziranosti, nakon uspostave validiranih protokola. Rezultati istraživanja će omogućiti optimalno terapijsko doziranje i povećati učinkovitost terapije, izbjegavajući toksičnost, nuspojave ovisne o koncentraciji ili izostanak željenog terapijskog učinka. Stoga će ovaj projekt doprinijeti implementaciji TDM-a za ciljanu terapiju raka dojke u sklopu standardne zdravstvene zaštite.