AMLmiRNAProfil
Profiliranje miRNA u akutnoj mijeloičnoj leukemiji
Akronim projekta:
AMLmiRNAProfil
Engleski naziv projekta:
MicroRNA Profiling in Acute Myeloid Leukemia
Voditeljica projekta:
izv. prof. dr. sc. Marija Grdić Rajković
Zavod za medicinsku biokemiju i hematologiju
Sveučilište u Zagrebu Farmaceutsko-biokemijski fakultet
Suradnici:
izv. prof. dr. sc. Marija Grdić Rajković, SuZ-FBF
izv. prof. dr. sc. Anita Somborac Bačura, SuZ-FBF
izv. prof. dr. sc. Lovorka Vujić, SuZ-FBF
doc. dr. sc. Andrea Čeri, SuZ-FBF
Martha Koržinek, mag. med. biok., SuZ-FBF
prof. dr. sc. Radovan Vrhovac, KBC Zagreb
prim. dr. sc. Mirta Mikulić, KBC Zagreb
Margareta Radić Antolic, spec. med. biok., KBC Zagreb
nasl. doc. dr. sc. Ivana Ćelap, KBC Sestre milosrdnice
nasl. doc. dr. sc. Iva Ivanko, KBC Sestre milosrdnice
Trajanje projekta:
1. 10. 2025. – 30. 9. 2029.
Sažetak
MikroRNA (miRNA) su kratke nekodirajuće molekule RNA veličine 20 – 25 nukleotida koje imaju važnu ulogu u moduliranju ekspresije ciljnih gena kroz interakciju sa 3′ netranslatirajućom regijom ciljne glasničke RNA. miRNA reguliraju različite biološke funkcije (stanični rast, proliferaciju, diferencijaciju i apoptozu), uključene su i u leukemogenezu, diferencijaciju, proliferaciju, epigensku regulaciju, funkciju i preživljenje matičnih stanica.
Uz citogenetičke i molekularne promijene, disregulacija miRNA ima važnu ulogu u leukemogenezi i razvoju akutne mijeloične leukemije (AML). AML predstavlja sindrom klonalnih zloćudnih bolesti krvotvornih matičnih stanica usmjerenih u mijeloidne loze do koje dolazi uslijed promjena u genomu jedne matične stanice. Promijena ekspresijskog profila miRNA u AML-u može biti posljedica različitih genomskih promjena, uključujući delecije, insercije, translokacije te, rjeđe, somatskih promjena broja kopija gena koji kodiraju miRNA.
Razvoj tehnika molekularne biologije, posebice onih temeljenih na sekvenciranju, značajno je povećalo količinu dostupnih podataka o miRNA u AML-u, ali unatoč rastućem znanju, funkcije velikog broja miRNA još uvijek ostaju nepoznate. Iako su istraživanja pokazala kako određivanje razine ekspresije miRNA može pridonijeti razumijevanju razvoja AML-a te pridonijeti postavljanju dijagnoze, stratifikaciji rizika, praćenju terapije te pojedine miRNA mogu postati i ciljane mete terapije, profiliranje miRNA još uvijek nije uvršteno u rutinsku kliničku praksu te njegova klinička primjena zahtjeva daljnja istraživanja.
Cilj predloženog istraživanja je utvrditi profil miRNA u pacijenata s AML-om u trenutku dijagnoze u odnosu na zdrave ispitanike i nakon indukcijske terapije te ispitati povezanost profila miRNA s ishodima bolesti kako bi se istražila mogućnost primjene miRNA u postavljanju dijagnoze, praćenju odgovora na terapiju i predviđanju ishoda bolesti u pacijenata s AML-om.
Abstract
MicroRNAs (miRNAs) are short non-coding RNA molecules, 20–25 nucleotides in length, that play an important role in modulating the expression of target genes through interaction with the 3′ untranslated region (3′ UTR) of target messenger RNA. miRNAs regulate various biological functions, including cell growth, proliferation, differentiation, and apoptosis, and are also involved in leukemogenesis, differentiation, proliferation, epigenetic regulation, as well as the function and survival of hematopoietic stem cells.
In addition to cytogenetic and molecular alterations, miRNA dysregulation plays an important role in leukemogenesis and the development of acute myeloid leukemia (AML). AML is a syndrome of clonal malignant disorders of hematopoietic stem cells committed to the myeloid lineage, resulting from genomic alterations in a single hematopoietic stem cell. Alterations in the miRNA expression profile in AML may result from various genomic changes, including deletions, insertions, translocations and, less frequently, somatic copy number alterations affecting miRNA-coding genes.
The development of molecular biology techniques, particularly sequencing-based technologies, has significantly increased the amount of available data on miRNAs in AML; however, despite the growing body of knowledge, the functions of a large number of miRNAs remain unknown. Although studies have shown that the determination of miRNA expression levels may contribute to understanding the development of AML and aid in diagnosis, risk stratification, treatment monitoring, and that certain miRNAs may become potential therapeutic targets, miRNA profiling has not yet been incorporated into routine clinical practice, and its clinical application requires further investigation.
The aim of the proposed study is to determine the miRNA expression profile in patients with AML at the time of diagnosis compared with healthy subjects and following induction therapy, and to investigate the association between the miRNA expression profile and disease outcomes in order to explore the potential application of miRNAs in diagnosis, monitoring of treatment response, and prediction of disease outcomes in patients with AML.
Aktivnosti
Za ostvarivanje prvog cilja (C1) provest će se optimizacija metode za izolaciju miRNA (R1), drugog cilja (C2) usporedit će se profil miRNA kod pacijenata s AML u trenutku postavljanja dijagnoze u odnosu na kontrolne ispitanike (R2-R4, R9), trećeg cilja (C3) usporedit će se profil miRNA u trenutku postavljanja dijagnoze i nakon provedene indukcijske terapije (R2-R7, R9), četvrtog cilja (C4) minimalno 6 mjeseci pratit će se klinički ishodi bolesti (R8). Posljednji cilj (C5) obuhvaća diseminaciju rezultata projekta (R10 i R11).
1. godina projekta
Optimizirat će se metoda izdvajanja miRNA, započet će se sa skupljanjem uzoraka ispitanika s AML-om u trenutku postavljanja dijagnoze (0. točka; do 10 uzoraka), nakon indukcijske terapije (1. točka; do 5 uzoraka) te kontrolnih ispitanika (do 10 uzoraka), započet će se s izdvajanjem miRNA te kontinuiranim praćenjem kliničkih ishoda bolesti. Na kraju 1. godine naručit će se potrebne kemikalije za provedbu analiza NGS-om.
2. godina projekta
Završit će se s prikupljanjem uzoraka AML-a (0. točka) i kontrolnih ispitanika, nastavit će se prikupljanje AML-a (1. točka; do 10 uzoraka) i izdvajanje miRNA, započet će se s analizom miRNA i nastavit će se kontinuirano praćenje kliničkih ishoda.
3. godina projekta
Završit će se s prikupljanjem uzoraka AML-a te izolacijom miRNA (1. točka), nastavit će se analiza miRNA, kliničko praćenje ispitanika i publicirat će se jedno kongresno priopćenje.
4. godina projekta
Završit će se analiza miRNA i praćenje ispitanika te će se publicirati jedno kongresno priopćenje i jedan znanstveni rad.
Poveznice
Projekt je financiran sredstvima Europske unije – NextGenerationEU.