Preskočite na glavni sadržaj

DERMA-RESIST

Farmaceutsko-biokemijski fakultet Hrvatska zaklada za znanost

Logotip projekta DERMA-RESIST

Molekularna identifikacija emergentnih dermatofita i njihova rezistencija na antimikotike u Hrvatskoj

Naslov na engleskom jeziku:
Molecular identification and antifungal resistance profiling of emerging dermatophytes in Croatia

Akronim projekta:
DERMA-RESIST

Voditeljica projekta:
Daniela Jakšić, Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Suradnici:
Ida Ćurtović Pučar (FBF)
Marta Kozarić (FBF)
Lu Turković (FBF)
Gordana Maravić Vlahoviček (FBF)
Suzana Hađina (Sveučilište u Zagrebu, Veterinarski fakultet)
Danka Jovetić (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb)
Sandor Kocsube (University of Szeged, Faculty of Science & Informatics)

Trajanje projekta:
15. 10. 2026. – 14. 10. 2029. (3 godine)

Sažetak

Dermatofitoze su i dalje među najčešćim gljivičnim infekcijama u svijetu, no nedavna pojava i međunarodno širenje vrste Trichophyton indotineae promijenili su dijagnostičke i terapijske okolnosti. Ova antropofilna vrsta, koja pripada kompleksu Trichophyton mentagrophytes/T. interdigitale, često je povezana s povišenim minimalnim inhibitornim koncentracijama (MIK) terbinafina, neuspjehom liječenja i potrebom za molekularnom potvrdom identiteta jer se rutinskim fenotipskim metodama ne može pouzdano razlikovati od blisko srodnih taksona. U Hrvatskoj trenutačno ne postoji koordinirani sustav za otkrivanje ovoga patogena, opisivanje njegove raznolikosti te povezivanje pripadnosti vrsti s osjetljivošću na antimikotike i svojstvima povezanima s virulencijom.

Projektom DERMA-RESIST uspostavit će se prva nacionalna platforma za praćenje i translacijsku karakterizaciju emergentnih dermatofita u Hrvatskoj. Tijekom 36 mjeseci retrospektivnim i prospektivnim prikupljanjem uspostavit će se zbirka od približno 200 kliničkih izolata, s naglaskom na kompleks T. mentagrophytes/T. interdigitale. Izolati će se ponovno analizirati klasičnim mikološkim metodama, a njihov će se identitet konačno utvrditi multilokusnim sekvenciranjem regije ITS te lokusa β-tubulina i TEF1-α. Molekularno potvrđeni izolati zatim će se upotrijebiti za izradu i validaciju lokalne, stručno uređene referentne baze spektara za MALDI-TOF MS, namijenjene brzoj rutinskoj dijagnostici. Osjetljivost na antimikotike ispitivat će se referentnom metodom EUCAST-a, nakon čega će se provesti sekvenciranje gena SQLE/ERG1 u izolatima s povišenim vrijednostima MIK-a i uparenim osjetljivim kontrolnim izolatima. Usporedno će se u standardiziranim uvjetima kvantificirati ključna fenotipska svojstva povezana s virulencijom: keratinolitička aktivnost, stvaranje biofilma i termotolerancija.

Središnja je hipoteza da dio hrvatskih izolata trenutačno svrstanih u kompleks T. mentagrophytes/T. interdigitale pripada kriptičnim ili emergentnim taksonima koji se ne mogu pouzdano prepoznati bez molekularne potvrde te da će se njihovi fenotipovi rezistencije i virulencije grupirati u dijagnostički i klinički značajne visokorizične profile. Očekivani rezultati uključuju prvi skup polaznih podataka o emergentnim dermatofitima u Hrvatskoj, uspostavljen dijagnostički postupak temeljen na MALDI-TOF MS-u za rutinske laboratorije, podatke o praćenju rezistencije važne za racionalnu primjenu antimikotika te javno dostupne sekvence, metapodatke i protokole. Projekt će ojačati nacionalne dijagnostičke kapacitete i pružiti znanstveno utemeljenu osnovu za bržu identifikaciju vrsta, ciljanije liječenje i unaprjeđenje kliničkog zbrinjavanja teško liječivih dermatofitnih infekcija.

Abstract

Dermatophytoses remain among the most common fungal infections worldwide, but the recent emergence and international spread of Trichophyton indotineae has changed the diagnostic and therapeutic landscape. This anthropophilic member of the Trichophyton mentagrophytes/T. interdigitale complex is frequently associated with elevated terbinafine MICs, treatment failure and the need for molecular confirmation, because routine phenotypic approaches do not reliably distinguish it from closely related taxa. Croatia currently lacks a coordinated framework for detecting this pathogen, describing its diversity, and linking species identity to antifungal susceptibility and virulence-associated traits.

DERMA-RESIST will establish the first national platform for surveillance and translational characterization of emerging dermatophytes in Croatia. Over 36 months, the project will assemble a retrospective and prospective collection of approximately 200 clinical isolates, with emphasis on the T. mentagrophytes/T. interdigitale complex. Isolates will be re-evaluated by classical mycology and definitively identified by multilocus sequencing of the ITS, β-tubulin and TEF1-α loci. Molecularly confirmed isolates will then be used to build and validate a locally curated MALDI-TOF MS reference library for rapid routine diagnostics. Antifungal susceptibility testing will be performed using the EUCAST reference method, followed by SQLE/ERG1 sequencing in isolates with elevated MICs and matched susceptible controls. In parallel, major virulence-associated phenotypes (keratinolytic activity, biofilm formation and thermotolerance) will be quantified under standardized conditions.

The central hypothesis is that a proportion of Croatian isolates currently assigned to the T. mentagrophytes/T. interdigitale complex will represent cryptic or emerging taxa that cannot be robustly recognized without molecular confirmation, and that their resistance and virulence phenotypes will cluster into diagnostically and clinically meaningful high-risk profiles. Expected outcomes include the first Croatian baseline dataset on emergent dermatophytes, an implemented MALDI-TOF workflow for routine laboratories, resistance surveillance data relevant for antifungal stewardship, and openly shared sequence, metadata and protocol resources. The project will strengthen national diagnostic capacity and provide an evidence base for faster species recognition, more targeted therapy and improved clinical management of difficult dermatophyte infections.


Projekt financira Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ).

Pretraživanje

Vrh